Gosp. Robic je pre neki dan postavio pitanje o znacenju ovih zakona , te sam uzeo slobodu da delove svog odgovora njemu postavim i ovde.
Citiram:
Dakle ovako :
Ova tri zakona uz zakon o trgovini i jos par drugih bi trebala da uvedu red u nase elektronsko poslovanje , tj poslovanje putem interneta i na daljinu uopste.
Sta je ono bitno sto treba izvuci odavde?
Prvo , tu je taj cuveni elektronski potpis u vezi koga postoje tolike polemike.
Niz domacih biznis-imbecila je zakljucio da je svaki dokument stampan na kompjuteru sa nastampanim potpisom , isto sto i elektronski dokument sa elektronskim potpisom , te shodno tome , da svaki nastampani dokument( faktura , otpremnica i sl. ) vazi bez potpisa i pecata , sto se kao zaraza prosirilo medju ostalim retardima naseg nebeskog naroda , te vam sada na svakom stampanom papiru pise da vazi bez potpisa i pecata.
Ovo je vrlo uvrezena i opsterasprostranjena nebuloza koja vazi vec godinama unazad i apsolutno je netacna.
Elektronski potpis je specijalna vrsta potpisa koja se overava kod nadleznih i jedinstvena je barem koliko i klasican potpis i pecat , a trebalo bi da bude na nivou sigurnosti otiska prsta, mada je to vec teze izvodljivo.
Naime tzv. kvalifikovani elektronski potpis treba da zadovolji sledece uslove:
1) iskljucivo je povezan sa potpisnikom i nedvosmisleno ga identifikuje;
2) formiran je sredstvima za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa , a provera se vrsi na osnovu kvalifikovanog elektronskog sertifikata potpisnika.
Ovaj sertifikat izdaje sertifikaciono telo za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata i mora da sadrzi :
1) oznaku o tome da se radi o kvalifikovanom elektronskom sertifikatu;
2) skup podataka koji jedinstveno identifikuje pravno lice koje izdaje sertifikat;
3) skup podataka koji jedinstveno identifikuje potpisnika;
4) podatke za proveru elektronskog potpisa, koji odgovaraju podacima za izradu kvalifikovanog elektronskog potpisa a koji su pod kontrolom potpisnika;
5) podatke o pocetku i kraju vazenja elektronskog sertifikata;
6) identifikacionu oznaku izdatog elektronskog sertifikata;
7) kvalifikovani elektronski potpis sertifikacionog tela koje je izdalo kval. el. sertifikat;

ogranicenja vezana za upotrebu sertifikata , ako ih ima.
Zatim , ugovor u elektronskoj formi je ugovor koji pravna i fizicka lica zakljucuju , salju primaju itd, elektronskim putem uz koriscenje elektronskih sredstava.
E sad jos nesto bitno: ukoliko zakonom nije drugacije odredjeno na pravne odnose nastale iz ili u vezi sa ugovorima zakljucenim elektronskim putem ili u elektronskoj formi primenjuju se propisi kojima se uredjuju
obligacioni odnosi.
Nastavak sledi...
Da nastavim:
Svako ko reklamira svoju firmu tj. usluge putem interneta ( i na druge nacine ) mora sebe nedvosmisleno identifikovati, u smislu :
1 ime, prezime, naziv pruzaoca usluge;
2 sediste;
3 elektronska adresa i drugi nacini na koje korisnik moze ostvariti kontakt sa pruzaocem usluge;
4 podaci o upisu u Registar privrednih subjekata;
5 poreski i identifikacioni broj - PIB , zatim broj obveznika poreza na dodatnu vrednost iz potvrde o izvrsenom evidentiranju za porez na dodatnu vrednost izdate od strane nadleznog poreskog organa, pod uslovom da je pruzalac usluga obveznik PDVa.
6 ako delatnost podleze sluzbenom nadzoru , moraju se izneti podaci o nadleznom organu;
7 kada se radi o profesijama koje podlezu ispunjenju posebnih uslova , da bi se obavljale , moraju se pruziti i podaci o profesionalnom/strukovnom udruzenju gde je pruzalac usluge registrovan , zatim profesionalni naziv i drzava koja ga je odobrila , zatim uputstvo o profesionalnim pravilima u drzavi u kojoj se delatnost obavlja i o mestu dostupnosti.
Pre zakljucenja ugovora , pruzalac usluga je duzan da buducem korisniku usluga na jasan, nedvosmislen, itd. nacin prosledi podatke o :
1 postupku koji se primenjujeprilikom zakljucenja ugovora;
2 ugovornim odredbama;
3 opstim uslovima poslovanja;
4 jezicima na kojima ugovor moze bti zakljucen;
5 kodeksima ponasanjau skladu sa kojima postupaju pruzaoci usluga i kako se ti kodeksi mogu pregledati elektronskim putem.
Bitno je da se ove poruke mogu po potrebi izmeniti , skladistiti tj. cuvati ( detaljnije pogledajte u Zakonu o elektronskoj trgovini ).
Takodje odredbe pomenutog zakona se ne odnose na sledece , kada je u pitanju zakljucivanje ugovora elektronskim putem:
1 pravne poslove kojima se vrsi prenos prava svojine na nepokretnosti ili kojima se ustanovljavaju druga stvarna pravana nepokretnostima;
2 izjave stranaka i dr. ucesnika u postupku rasprave o zaostavstini , formi zavestanja,
ugovori o ustupanju i raspodeli imovine za zivota ,
ugovori o dozivotnom izdrzavanju
sporazumi u vezi sa nasledjivanjem,
i dr. ugovori iz oblasti naslednog prava.
3 ugovori kojima se utvrdjuju imovinski odnosi izmedju bracnih drugova.
4 ugovori o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost;
5 ugovori o poklonu;
6 drugi pravni poslovi i radnje, za koje je posebnim zakonom ili na osnovu zakonom donetih propisa,
izricito odredjena upotreba svojerucnog potpisa na dokumentima na papiru ili overa svojerucnog potpisa.
(ovo su odredbe clana 10. Zo elektronskoj trgovini)
Sta je jos interesantno u vezi zakona o el. trgovini:
postoji odredba po kojoj je koriscenje elektronske poste u svrhu slanja netrazene komercijalne poruke dozvoljeno samo uz prethodni pristanak lica kojima je takva vrsta poruke namenjena.